BEZ KLORA NA PRIRODNIH 33°C
Plivanjem ili vježbanjem u termalnoj vodi poboljšava se opće zdravstveno stanje i kondicija te uspostavlja ravnoteža centara u središnjem živčanom sustavu, a paralelno s time dolazi do pozitivnih promjena u radu srca, bubrega i disanja. Boravak u termalnim vodama tako je osobito značajan kod stanja nakon velikih napora, kod neurastenije (oblik (psiho)neuroze odnosno duševnoga poremećaja lakšega oblika kod kojega je cjelokupna tjelesna i duševna sposobnost smanjena), depresivnih stanja i rekonvalescencije (oporavka nakon bolesti).
Djelovanje termalne vode pogoduje radu venske i limfne cirkulacije. Poboljšava otjecanje venske krvi, limfe i tekućine tkiva sa periferije u srce i pluća. Pozitivno djeluje na krvni tlak zbog temperature od svega 33°C koja se smatra blago toplom kupkom. Voda liječi artrozu, spondilozu i degenerativne bolesti lokomotornog sustava.
Uspostavlja se ravnoteža u središnjem živčanom sustavu. Sulfatni magnezij i karbonat u vodi pogoduju liječenju neurastenije, kroničnih ginekoloških bolesti i stanja nakon operacija i povreda donjih ekstremiteta.
Djelovanje termalne vode pogoduje radu venske i limfne cirkulacije. Poboljšava otjecanje venske krvi, limfe i tekućine tkiva sa periferije u srce i pluća. Pozitivno djeluje na krvni tlak zbog temperature od svega 33°C koja se smatra blago toplom kupkom. Voda liječi artrozu, spondilozu i degenerativne bolesti lokomotornog sustava.
Uspostavlja se ravnoteža u središnjem živčanom sustavu. Sulfatni magnezij i karbonat u vodi pogoduju liječenju neurastenije, kroničnih ginekoloških bolesti i stanja nakon operacija i povreda donjih ekstremiteta.
|
KNEIPP-ove spoznaje o ljekovitosti vode bile su revolucionarne, a metode liječenja vodom priznate su, te se i danas koriste u kombinaciji s metodama službene medicine. Kneippove hidroterapije uključuju upotrebu vode u rasponu od hladne do vruće, za stimuliranje živaca, krvnih žila, unutrašnjih organa. Razvio je čitav sustav upotrebe vode u liječenju koji uključuje: polijevanja vodom različitih temperatura, pranja, kupke pojedinih dijelova tijela i cijelog tijela, stavljanje obloga i zavoja na dijelove tijela, krioterapiju ili liječenje hladnoćom, stupanje po vodi, trčanje po mokroj travi ili po snijegu, saunu. |
HIDROGEOLOŠKI ISTRAŽNI RADOVI
Pojava termalnih voda u okolici Lešća na Dobri uvjetovana je ulaženjem oborinskih voda u podzemlje propusnog područja do dubine od preko 600 m. Zbog reversnih struktura računajući i s mogućnošću navlaka, te su vode uklještene između podinskih malmskih dolomita i lijaskih nepropusnih naslaga koja čine krovinsko reversno položene elemente.Budući da je dubokim podzemnim vodama nemoguće kroz potpunu barijeru prodrijeti prema sjeveroistoku skreću prema istoku u relativnu barijeru odakle pukotinama zagrijane u području Lešća formiraju termalne izvore.
Detaljnim hidrogeološkim istraživanjem užeg područja, utvrđeni su takvi mikrotektonski elementi, na osnovu kojih se može zaključiti da je pojava termalne vode vezana uz dvije rasjedne zone. Rasjedima su dolomiti gornje jure na tom području dovedeni u takav hipometrijski položaj, koji omogućava da se vode koje su došle u podzemlje na širem području ne gube prema sjeveru i sjeveroistoku, već se zagrijane duž rasjednih pukotina pojavljuju.
Prospektorskim bušenjem u kvartarnim naslagama i mjerenjem temperatura duž profila bušotina definirane su zone unutar kojih je temperatura podzemlja viša od ostalog područja. Iste su uglavnom vezane za okoliš termalnih izvora. U kišnom periodu temperature unutar izdvojenih toplijih zona su niže, dok su u sušnom periodu više. Razlika u temperaturama iznosi 1 do 8 °C. Provedena mjerenja ukazuju na miješanje toplih i hladnih voda u podzemlju.
Detaljnim hidrogeološkim istraživanjem užeg područja, utvrđeni su takvi mikrotektonski elementi, na osnovu kojih se može zaključiti da je pojava termalne vode vezana uz dvije rasjedne zone. Rasjedima su dolomiti gornje jure na tom području dovedeni u takav hipometrijski položaj, koji omogućava da se vode koje su došle u podzemlje na širem području ne gube prema sjeveru i sjeveroistoku, već se zagrijane duž rasjednih pukotina pojavljuju.
Prospektorskim bušenjem u kvartarnim naslagama i mjerenjem temperatura duž profila bušotina definirane su zone unutar kojih je temperatura podzemlja viša od ostalog područja. Iste su uglavnom vezane za okoliš termalnih izvora. U kišnom periodu temperature unutar izdvojenih toplijih zona su niže, dok su u sušnom periodu više. Razlika u temperaturama iznosi 1 do 8 °C. Provedena mjerenja ukazuju na miješanje toplih i hladnih voda u podzemlju.
